Populacijski trendovi hrvatskih LAG-ova
RAZDOBLJE OD 2001.-2011. GODINE
Od ukupno 53 LAG-a na području Republike Hrvatske svega deset
(18,9%) je zabilježilo porast broja stanovnika između 2001. i 2011.
godine dok ih je 43 zabilježilo pad (81,1%). Može se zaključiti da
se ruralni prostor Republike Hrvatske suočava s ozbiljnim
demografskim problemima koji mogu ugroziti provedbu razvojnih
strategija te će se u budućnosti ova činjenica svakako morati uzeti
u obzir.
Devet od deset LAG-ova s porastom broja stanovnika u posljednjem
međupopisnom razdoblju nalazi se u jadranskoj regiji (od toga pet u
Dalmaciji, tri u Istri te jedan na Kvarneru), a samo jedan u
kontinentalnoj Hrvatskoj (Zrinska gora).
Najveći porast broja stanovnika zabilježili su LAG-ovi u blizini
većih gradskih središta poput Terre Liburne , Bjeloglavog supa
(Rijeka), Marete, Laure (Zadar) i Južne Istre (Pula). Razlozi se
mogu potražiti u suburbanizaciji navedenih prostora te općoj
litoralizaciji (pojačano naseljavanje obala) pod utjecajem razvoja
turističkih djelatnosti koje neposredno i posredno dovode do
pojačane ekonomske aktivnosti te ovi prostori postaju privlačni za
doseljavanje.
U prosjeku, nešto su gušće naseljeni kada se usporede sa svim
hrvatskim LAG-ovima (43,5 st./km2:38,3
st./km2).
Od spomenuta 43 LAG-a koja su zabilježila pad broja stanovnika u
posljednjem međupopisnom razdoblju njih 13 izgubilo je više od 10%
stanovnika što upućuje na pojačanu depopulaciju i pražnjenje
prostora, a to može imati negativne posljedice na gospodarski i
društveni razvoj. Nasuprot prostornom razmještaju LAG-ova s
porastom broja stanovnika (gdje ih se devet od deset nalazi u
obalnom prostoru), svih 13 LAG-ova koji su zabilježili pad broja
stanovnika za više od 10% u posljednjih deset godina nalazi se u
kontinentalnom dijelu Hrvatske. Devet od tih 13 LAG-ova nalazi se u
pograničnom području (šest uz granicu s BiH, dva uz granicu sa
Srbijom te jedan uz granicu sa Slovenijom). Ostala četiri LAG-a
nalaze se u brdsko-gorskom području Bilogore, Krndije i Papuka.
Indikativna je ugroženost i pojačano pražnjenje pograničnih
područja što može upućivati na njihove strukturne slabosti
prouzrokovane prometnom izoliranošću (slaba povezanost sa širim
prostorom, a posebice s većim gradskim središtima u okolici),
slabom gospodarskom razvijenošću i lošim socio-ekonomskim
pokazateljima.
Nadalje, druga zona s primijećenom jačom depopulacijom je širi
brdski i gorski pojas istočnog dijela središnje Hrvatske (prostor
oko Bilogore) te zapadne Slavonije (prostor Papuka i Krndije).
Razlozi su također slaba razvijenost prometne infrastrukture što
dovodi do slabije ekonomske razvijenosti, a uzrok tome je veća
energija reljefa koja onemogućuje laku i jeftinu izgradnju većih
prometnih koridora te na taj način posljedično izolira spomenuta
područja.
Radi se o izrazito rijetko naseljenom prostoru sa svega 29,5
st./km2 što je osjetno niže od prosjeka za sve LAG-ove
(38,3 st./km2).
Pripremio: Robert Pintarić