Populacijski trendovi hrvatskih LAG-ova

RAZDOBLJE OD 2001.-2011. GODINE

Od ukupno 53 LAG-a na području Republike Hrvatske svega deset (18,9%) je zabilježilo porast broja stanovnika između 2001. i 2011. godine dok ih je 43 zabilježilo pad (81,1%). Može se zaključiti da se ruralni prostor Republike Hrvatske suočava s ozbiljnim demografskim problemima koji mogu ugroziti provedbu razvojnih strategija te će se u budućnosti ova činjenica svakako morati uzeti u obzir.

Devet od deset LAG-ova s porastom broja stanovnika u posljednjem međupopisnom razdoblju nalazi se u jadranskoj regiji (od toga pet u Dalmaciji, tri u Istri te jedan na Kvarneru), a samo jedan u kontinentalnoj Hrvatskoj (Zrinska gora).

Najveći porast broja stanovnika zabilježili su LAG-ovi u blizini većih gradskih središta poput Terre Liburne , Bjeloglavog supa (Rijeka), Marete, Laure (Zadar) i Južne Istre (Pula). Razlozi se mogu potražiti u suburbanizaciji navedenih prostora te općoj litoralizaciji (pojačano naseljavanje obala) pod utjecajem razvoja turističkih djelatnosti koje neposredno i posredno dovode do pojačane ekonomske aktivnosti te ovi prostori postaju privlačni za doseljavanje.

U prosjeku, nešto su gušće naseljeni kada se usporede sa svim hrvatskim LAG-ovima (43,5 st./km2:38,3 st./km2).

3

Od spomenuta 43 LAG-a koja su zabilježila pad broja stanovnika u posljednjem međupopisnom razdoblju njih 13 izgubilo je više od 10% stanovnika što upućuje na pojačanu depopulaciju i pražnjenje prostora, a to može imati negativne posljedice na gospodarski i društveni razvoj. Nasuprot prostornom razmještaju LAG-ova s porastom broja stanovnika (gdje ih se devet od deset nalazi u obalnom prostoru), svih 13 LAG-ova koji su zabilježili pad broja stanovnika za više od 10% u posljednjih deset godina nalazi se u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Devet od tih 13 LAG-ova nalazi se u pograničnom području (šest uz granicu s BiH, dva uz granicu sa Srbijom te jedan uz granicu sa Slovenijom). Ostala četiri LAG-a nalaze se u brdsko-gorskom području Bilogore, Krndije i Papuka.

Indikativna je ugroženost i pojačano pražnjenje pograničnih područja što može upućivati na njihove strukturne slabosti prouzrokovane prometnom izoliranošću (slaba povezanost sa širim prostorom, a posebice s većim gradskim središtima u okolici), slabom gospodarskom razvijenošću i lošim socio-ekonomskim pokazateljima.

Nadalje, druga zona s primijećenom jačom depopulacijom je širi brdski i gorski pojas istočnog dijela središnje Hrvatske (prostor oko Bilogore) te zapadne Slavonije (prostor Papuka i Krndije). Razlozi su također slaba razvijenost prometne infrastrukture što dovodi do slabije ekonomske razvijenosti, a uzrok tome je veća energija reljefa koja onemogućuje laku i jeftinu izgradnju većih prometnih koridora te na taj način posljedično izolira spomenuta područja.

Radi se o izrazito rijetko naseljenom prostoru sa svega 29,5 st./km2 što je osjetno niže od prosjeka za sve LAG-ove (38,3 st./km2).

4

Pripremio: Robert Pintarić

 

Želite li primati HMRR Info?

HMRR je član mreža

Prepare network logo Elard logo Hrvatski LAG-ovi logo